Geografski post o BiH + Rođendan bloga

Heej ljudi nakon dugo vremena odlucio sam se da napišem novi post na blogu.U ovom postu cu vama pricati o geografiji Bosne i Hrecegovine i njenim najljepšim gradoima i također jedan dio uvoda ce biti za 1.rodendan bloga.Sada da pocnem sa tim dijelo posta o 1.rodendanu mog bolga.




1.rodendan moga bloga 
Kao što svi znate došla je 1godina kako se mi vec družimo na bloogu moj blog je docekao svoj 1 rodendan. Ja nisam imao vremena da napisem neki specijalni post povodom 1 rodendana mooga bloga jer sam imao puno obaveza oko škole takoder mi je i laptop bio u kavru i na servisu duži period.Tako da se svima izvinjavam što nije bilo postova i komentara na vašim blogovima. 
Sada cemo da pocnemo sa temom danasnjeg posta.

(iznad su dvije cestitke povodom rodjendana bloga)

Geografija Bosne i Hercegovine



Bosna i Hercegovina se nalazi na jugoistoku Evrope u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva. Njena ukupna površina je 51.129 km2 . Dužina granice iznosi 1.537 km, od čega kopnena 762,5 km, riječna 751 km i morska 23,5 km. Bosna i Hercegovina graniči sa Republikom Hrvatskom (931 km), Srbijom (375 km) i Crnom Gorom (249 km). Sjevernim dijelom Bosna i Hercegovina izlazi na rijeku Savu, a južnim na Jadransko more kod Neuma. Zemljište Bosne i Hercegovine je izrazito brdsko-planinsko, sa prosječnom nadmorskom visinom od 500 m. Od ukupne površine BiH, 5% otpada na ravnice, 24% na brežuljke, 42% na planine, a 29% zauzima krš. (NEAP, 2003) Bosna i Hercegovina je uređena Dejtonskim sporazumom, prema kojem se sastoji od Federacije BiH (10 kantona), Republike Srpske i Distrikta Brčko.
 Stanovništvo
Prema procjenama UNHCR za 1999. godinu ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine se kreće oko 3.894.000. Od toga 2.381.496 (61%) stanovnika Prijedor Banja Luka Zenica Sarajevo Brčko Bihać Doboj Bijeljina Tuzla Mostar 25.000-100.000 st. Preko 250.000 st. 100.000-250.000 st. 2 živi u Federaciji BiH, 1.432.020 (37%) u Republici Srpskoj, a 80.324 (2%) živi u Brčko Distriktu. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, gustina naseljenosti Bosne i Hercegovine je neravnomjerna (40 do 200 stanovnika po km2 )Makroekonomski pokazatelji U 1990. godini GBP za Bosnu i Hercegovinu je procijenjen na US $ 10,6 milijardi, odnosno preko US $ 2.400 po glavi stanovnika. Prihodi su pristizali iz različitih prirodnih grana, a bazna industrija je bila među najviše razvijenim u regionu sa visoko educiranom baznom snagom i visokim udjelom izvoza na zapadno tržište (Environmental Performance Reviews, UNECE, 2004). Ratna dešavanja (1992-1995.g.) su devastirala zemlju i ekonomiju. Oporavak otpočinje nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon čega u periodu 1996-2001. godine, godišnji ekonomski rast iznosi 25%. Poslijeratni oporavak je u ovom periodu pokriven širokim donacijskim programima. Struktura ekonomije je značajno promijenjena, od dominantno industrijske na privredu u kojoj preovlađuju uslužne djelatnosti. U 2002. godini GDP dostiže približno polovinu predratnog nivoa. Proces tranzicije koji je u fazi privatizacije najvećih preduzeća ima vodeći uticaj na promjene strukture ekonomije. Strateški dokumenti Pokazatelj novih društvenih pravaca koji podrazumijevaju simultano rješavanje socijalnih problema i brige o okolišu je razvoj strateških dokumenata. Vodeći dokument, usvojen od strane oba entiteta i Distrikta Brčko, je Nacionalni akcioni plan za okoliš (NEAP, 2003). NEAP identificira probleme, pritiske i potrebu uspostave ravnoteže između brige o okolišu i razvoja privrede. Prema NEAP-u, prioritet je ekonomski razvoj sa okolinski prihvatljivom strategijom. Srednjoročna razvojna strategija za Bosnu i Hercegovinu za period 2003-2007 godine uključuje prioritete iz NEAP-a i propisuje mjere za upravljanje okolišem, posebno u oblasima legislative, kvaliteta zraka i klimatskih promjena, upravljanje vodnim i zemljišnim resursom, šumama, otpadom, biološkim i geološkim diverzitetom, kulturnim i prirodnim nasljeđem i javnim zdravljem. Strategija ističe važnost razvoja i usvajanja zakonskih akata koji će uspostaviti operativnost okolinske legislative, ali i podvlači potrebu njenog harmoniziranja sa relevantnim sektorskim politikama. .



Zavrsni dio posta

Vec polako dolazimo i do zavrsnoga dijela posta. Nadam se da vam se dopao post o BiH i da ste citajuci mogli nauciti nesto novo o BiH. Glasajte temu za sljedeci post :

1. Historija Sarajeva
2. Kantoni u BiH
3. Rijeke i jezera u BiH
4. Post o Katolicanstvu 
5. Post o mojim omiljenim igricama 
6. Post o mojim omiljenim filmovima

Ako vam se svidio post ostavite komentar. POZZ!

Primjedbe

  1. Heej pozdrav! Drago mi je da si se vratio na blog nakon veće, ali opravdane pauze. Novi dizz mi je jako lijep, i jako mi se dopada GIF ispod headera. Zbilja vrijeme jako brzo prolazi pa čak su i meni brzo prošle dvije godine od kao sam na blogovima. U idućem postu bih volio da pišeš o svojim omiljenim filmovima, a zanima me i koje igrice igraš, a sviđa mi se i post na temu povijesti Sarajeva. Pozz! :)

    OdgovoriIzbriši
  2. Btw i kod mene novi post pa kommaj kada stigneš. ;)

    OdgovoriIzbriši
  3. Zbilja ne znam što bih napisala u komentar jer je geografija jedno od područja kojem se ne posvećujem baš. Proučavanje država ponaosob smatram... ograničenjem, kao i stvaranje država općenito, i smatram kako je priroda jednostavno lijepa i savršena i od sveg me tog izučavanja samo boli glava.
    Glasam za post o tvojim omiljenim knjigama. Pozdrav.

    OdgovoriIzbriši
  4. Pozdrav. Post mi se jako svidio jer sam mogla naučiti mnogo o stanovništvu i razvoju BiH. Volim geografiju, ali mi je draže istraživati reljef i klimu. Posebno volim gledati dokumentarce koji govore kako su nastali određeni dijelovi Zemlje. Zbog toga glasam za Rijeke i jezera BiH.

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar